Gorriô kuéra raê ou ha oñembo’y yvyra jepyso yta ári. Ha katu ndaipy’a guasúi akâre, ha ndohecharamói kuimba’epe.
Upéi ou karakara kuéra ha avei ovevente hi’ari ha oma’ê tetére mombyrymígui.
Añete py’aguapýpe oñeha’arô ta ikâ ha to’a heta jasy pukukuévo, ndojupírigui ytáre tahýi kuéra ha avave ava nomboguejyséi osaingóva.
Ao inandi oje’o’ÿre isa’y. Oñemba’apova’erâ umi tyvýre ha katu ojekyhyje ojere vaírô pe yvy oñemongy’avare.
Upemarô ojerure kuñataî hembiayhu ha ogueraha umi kangue hógape. Oje’e heta oporandu hague omoî porâ haguâ hendaitépe peteî teî.
Kyhyje vaípe omohendague jeporiahureko, hakatu ojehasa katueterei guataha hováiguáre ani ojepoko pe óga te’ôngue oî haguépe. Pe kuñataî avei nosêvéi tavapýre. Heta ro’y rire, tesarái ombojehe’a umi mba’e. Pe omano va’ekuére oje’e imarâ’ÿngatúha omombe’ugui Klarisa oîha ikanguére Kirito ra’ânga yvyra joasáre.
Ohasa rire mbohapypa ro’y Klarisa osê jey guataháre. Ha ojapóvo, mbovymi hembýva ymaguare noimo’âi pe ohecháva: pe kuñataî oî ymagguaréicha ha ha’ekuéra ojogua tamói ha jarýipe. Ha’e pe mitâkuñarusu oha’arôva kañyhápe ka’avo apytépe, jejokuái omboára pa’ûva ojojuhu haguâ Hose ndive. Oguata távapýre ymguare ao rehevé ha omomaitei oikuaa’ÿvape , ha avei py’aro’ÿre tujakuéra ipokokávape ojopýva Iñakâ ha oñaniséva ñemondýigui jepe hetymanguéra ome’ê ñepysangarâmante. Ha’e opukavy hova ymaguaréicha oñanirônguare ojuhu haguâ Hosépe ha ojuhu ichupekuéra Pa’i tenda mara’ÿngatúpe ha oha’uvóvo oikutu Hosépe Kirito kurusúpe.
Oñepysyrôvo Hose oporojuka, upevére ojuvy ichupe hikuái ohechakuaa’ÿre omanotaha ojekutu haguére ipyti’ape.
Leonardo Garet
(Purahéihára róga, Montevideo, Aranduka apoha Kuarahyresê yke, Su porundysa porundysa poteî).